Svaki čovek je istovremeno biološko, psihološko ali i socijalno biće jer se veći deo naših života odvija u zajednici odnosno u socijalnoj sredini u grupama koje mogu biti različite veličine i različitih karakteristika kakve su naše porodice, škole koje pohađamo, radna mesta na kojima radimo i zarađujemo, sportski klubovi, religijske zajednice sve do opština, gradova, država ili čitavih regija, koje povezuju ljude iz bioloških, etničkih, istorijskih, kulturnih, socijalnih, ekonomnskih, političkih i drugih razloga.
Osobine socijalne sredine odnosno svih socijalnih grupa koje smo gore naveli mogu da budu takve da ona omogućava ljudima dobro zdravlje. Neki od tih preduslova za dobro zdravlje svakog on nas su mir, ravnopravnost, sloboda, ekonomska i politička stabilnost, razvoj, pravda, društvena podrška svakom pojedincu ili grupi kojima je podrška potrebna, mogućnost da se svako od nas obrazuje i leči i slično.
Istovremeno karakteristike zajednice mogu i da predstavljaju sklop negativnih činilaca koji ozbiljno ugrožavaju zdravlje kao što su siromaštvo, ekonomske i političke krize, nepismenost, nezaposlenost, nemogućnost da se ljudi leče, neravnopravnost polova, etnički sukobi, ratovi, izbeglištvo, marginalizacija ili izolacija pojedinaca ili grupa ljudi zbog toga što se razlikuju od ostalih i mnogi drugi događaji od kojih neki mogu da se prepoznaju i u našem društvu.
Socijalna komponenta zdravlja podrazumeva sposobnost da se uspešno deluje i radi sa ljudima uz prisnost, poštovanje i toleranciju za one osobe koje imaju drugačije stavove, verovanja i sisteme vrednosti. U skladu sa napred navedenim je i definicija SZO iz 1984. godine koja sagledava zdravlje kao mogućnost do koje pojedinac ili grupa može da sa jedne strane ostvari težnje i zadovolji sopstevene potrebe, a sa druge strane da se suoči sa problemima iz okruženja i da ih rešava u skladu sa prisutnim mogućnostima.
Kvalitet zdravlja svakog od nas jeste uslovljen našim ponašanjem i našim izborom da izbegavamo rizike po zdravlje i ostanemo što duže ''vlasnici'' sopstvenog dobrog zdravlja ili pak da ih nesvesno ili svesno uzimamo izlažući se opasnosti da obolimo od neke bolesti. Naše ponašanje u odnosu na zdravlje izgrađujemo od rođenja i to pod uticajem prvo porodice, a kasnije pod uticajem svih gore navedenih grupa kojima kao jedinke tokom života pripadamo (škole, sportske organizacije, crkve, radne organizacije u kojima radimo, lokalne zajednice i drugo) tako da prikazana povezanost svakog čoveka sa stepenom celokupne razvijenosti društva potvrđuje koliko veliki uticaj na zdravlje u pozitivnom ili pak negativnom smislu ima sve ono što se događa u društvu kao mestu gde se odigravaju naši životi.